Sve brže putujemo, sve jednostavnije komuniciramo, a čini nam se kao da sve manje surađujemo. Kako obnoviti kulturne veze dva najveća grada u Hrvatskoj? Koje institucije mogu ostvariti suradnje?

Odabir teme prve Umjetničke vrtne kućice bio
je u vezi s izložbom koju je u Laubi u to vrijeme priredio Viktor Popović.
Djelujući istodobno kao profesor, dizajner i umjetnik, Viktor nam je “otvorio” vrata Splita, grada čija se reprezentacija često (i nepravedno) ponajprije
svodi na picigin na Baćama te distrofiranu i netransparentnu gradsku političku
elitu. Upravo stoga pokušali smo ispitati uvjete i mehanizme kulturne
produkcije, susresti aktivne i angažirane pojedince i kolektive te ponuditi
neku drugu, paralelnu, isto tako vjerodostojnu sliku grada pod Marjanom. Tom
smo se prigodom zapitali koliko dobro poznajemo ljude, institucije i trenutna
zbivanja koja označavaju umjetnost danas u Splitu.
Sve brže putujemo, sve
jednostavnije komuniciramo, a čini nam se kao da sve manje surađujemo. Kako
obnoviti kulturne veze dva najveća grada u Hrvatskoj? Koje institucije mogu
ostvariti suradnje? To su, uz ostalo, bile teme razgovora posvećenog iskustvima
umjetnika koji održavaju redovite kontakte sa Zagrebom.Umjetnici su se
predstavili kroz niz kratkih prezentacija što je potaklo zajedničku raspravu
svih sudionika. Budući da su neki od sudionika razgovora profesori UMAS-a (Loren
Živković Kuljiš) i Filozofskog fakulteta u Splitu (Dalibor Prančević) te
studenti UMAS-a (Lana Stoićević, Dragoslav Dragičević), bilo je riječi i o radu
na tim fakultetima te o formiranju mlade splitske umjetničke scene. Saznali smo
da Umjetnička akademija u Splitu funkcionira drugačije nego Akademija likovne
umjetnosti u Zagrebu. Tome pridonosi i činjenica da je kadar splitske akademijemlađi
i pokazuje veći afinitet prema suvremenoj umjetnosti. Studenti su naglasili
slobodu izbora medija i načina rada, kao i individualni pristup profesora.

Razgovaralo se o važnosti
institucije Galerije umjetnina Split (Božo Majstorović), koja projektom FFWD: Utorkom u Galeriji afirmira mladu
splitsku scenu. Osobito je važna suradnja koju u sklopu tog projekta ostvaruju studenati
Umjetničke akademije i Odsjeka za povijest umjetnosti. Govorilo se o
zanimljivim izložbenim inicijativama o kojima se relativno rijetko govori –
pojedine su primjeri izvaninstitucionalnih djelatnosti, poput projekata Radni teren (Rt) Jugoplastika iz 2011.
te Rt (Radni teren) Dujmovača iz
2012., oba u organizaciji OUR-a (Organizacije udruženog rada – Udruge za
kulturu i vizualne umjetnosti). Ukratko se spomenuo rad Udruge za suvremenu
umjetnost Kvart, djelovanje Neafirmirane umjetničke
scene NUS te važnost anti-institucije Galerije Ghetto koja je svojim
interdisciplinarnim pristupom anticipirala budući razvoj splitske scene.