Život umjetnosti, 28, 1979, naslovnica / cover
Časopis / Journal

28-1979



SADRŽAJ

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA / EDITOR-IN-CHIEF: Željka Čorak

UREDNIŠTVO / EDITORIAL BOARD: Željka Čorak, Žarko Domljan, Eugen Franković, Tonko Maroević, Zdenko Rus, Mladenka Šolman

AUTORI / AUTHORS: Igor Zidić, Tonko Maroević, Grgo Gamulin, Ive Šimat-Banov, Harold Rosenberg,  Snješka Knežević, Duško Kečkemet, Radovan Ivančević, Željka Čorak, Oto Švajcer, Marcel Bačić, Max Dvorak

GRAFIČKA OPREMA / DESIGN: Marcel Bačić

SADRŽAJ / CONTENTS

3–6
Igor Zidić
Čemu tumač? (fragment o Stančiću)

7–13
Tonko Maroević
Između slike i riječi, likovna kritika kao književni rod i kao samostalna disciplina

14–20
Grgo Gamulin
Alibi za kritiku

21–27
Ive Šimat-Banov
Likovna kritika u Hrvatskoj od 1950. do 1960. godine

28–33
Harold Rosenberg
Povijest umjetnosti je na umoru

34–39
Snješka Knežević
Cvito Fisković

40–47
Duško Kečkemet
Arhitektura Lovre Perkovića

48–54
Radovan Ivančević
Historicizam i historija, razlike metode historicističke arhitekture i slikarstva

55–57
Željka Čorak
Katedrala u funkciji grada, uz problem zaštitnih radova na katedrali

 58–65
Oto Švajcer
Klasicistički i bidermajerski portreti u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku: inozemni slikari

66–75
Marcel Bačić
Prostor glazbe, glazba prostora

77–91
Max Dvorak
Idealizam i naturalizam u gotičkoj skulpturi i slikarstvu (2)


Cijena: rasprodano

NARUČITE ONLINE

Naziv

Adresa

Grad

OIB

Email

Napomena

ZA DALJNJE ČITANJE
Život umjetnosti, 99-2016, naslovnica / cover
Časopis / Journal

99-2016

DIGITALNA POVIJEST UMJETNOSTI / DIGITAL ART HISTORY

Digitalna povijest umjetnosti u velikoj mjeri ovisi o spremnosti povjesničara umjetnosti da – polazeći od analitičkih mogućnosti suvremenih medijskih tehnologija – postavljaju nova i drukčija istraživačka pitanja, razvijaju nove interpretativne strategije i proizvode nove, interdisciplinarne narative.

ZU_98-2016_naslovnica_cover
Časopis / Journal

98-2016

METAFORA PRTLJAGE / METAPHOR OF BAGGAGE

Zanima nas što o sebi i „svojoj“ povijesti možemo doznati gledajući ono što je snimio netko drugi. Želimo proširiti granice medija postavljene u svrhu arhiviranja prizora, snalaženja i identifikacije (pa i interpretacije).