Zanima nas zašto je kvart važan, kome on služi i po čemu je život u kvartu poseban?

Kvartovi su mjesta gdje se spaja privatno i javno, njeguje osjećaj pripadnosti i participacije. Promatrajući inicijative koje u posljednje vrijeme pratimo na polju arhitektonsko-urbanističkih i umjetničkih aktivnosti, naslućujemo da interes za kvart raste proporcionalno iščezavanju društvenosti iz fizičkog prostora, ili barem, povlačenju iz fizičkog u virtualno, iz javnog u zasebno. Stoga pokušaje osmišljavanja života u kvartu shvaćamo kao poticaj osjećaju zajedništva, uzimajući u obzir brojne okolnosti koje mu se suprotstavljaju, primjerice, činjenicu da većina ljudi ne radi u istom kvartu u kojem živi, i da je vrijeme neradnih aktivnosti bitno smanjeno. Ugroženost kvartovskog suživota podržana je gomilanjem (i strahom od neispunjenja) dnevnih obaveza, pa je tema socijalno-ekonomski i demografski pokazatelj opće organizacije života. Pitajući se tko su ljudi koji uspijevaju saživjeti s kvartom, susrećemo se s mikro (lokalnim) situacijama u kojima primjećujemo jače ili slabije prisutna stanja udomaćenosti, povjerenja i neformalne regulacije odnosa, nadilazeći jednokratnost i neredovitost komunikacije uličnih sretanja.

Umjetnička vrtna kućica poziva aktere – pojedince, a najčešće kolektive koji promiču dobrosusjedske odnose, zalažući se za komunikacijsku prokrvljenost gradskog tkiva: MUUzej ulične umjetnosti na relaciji centar-periferija u zagrebačkom urbanom miljeu, Muzej kvarta u novozagrebačkim četvrtima, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci te Muzej sodobne umetnosti Metelkova (+MSUM) na području užeg muzejskog susjedstva, Akupunktura grada (DAZ) u nepropusnim zonama urbanih cjelina te Institut za etnologiju i folkloristiku koji tematizira kvart u studijama iz područja urbane i kulturne antropologije. 

 



Fotografije: impromptu performans Noemi Veberič Levovnik uz izložbu 7. trienala suvremene umjetnosti u Sloveniji U3, Ljubljana, muzejska ploščad na Metelkovi
Autor fotografija: Dejan Habicht