ZU_85-2009_cover1
Časopis / Journal

85-2009

FRAGMENTI KUSTOSKOG DISKURSA / FRAGMENTS OF CURATORIAL DISCOURSE

Kustoske prakse danas su rastuće polje znanja, na što ukazuje i proliferacija kustoskih programa i publikacija koje ponajprije u ciklusima razgovora donose fragmente o onome što bi moglo predstavljati tu profesiju.

SADRŽAJ

UREDNICE BROJA / ISSUE EDITORS: Ivana Meštrov i Mihaela Richter

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA / EDITOR-IN-CHIEF: Sandra Križić Roban

IZVRŠNA UREDNICA / EXECUTIVE EDITOR: Irena Gessner

SURADNICI / ASSOCIATES: Irena Gessner, Jelena Graovac, Sanja Horvatinčić, Ana Kovačić, Petra Krolo, Ana Kutleša, Ivana Peleh, Nina Pisk, Marijana Rimanić, Zana Šaškin, Tanja Špoljar, Vanja Žanko

AUTORI / AUTHORS: Ivana Meštrov, Mihaela Richter, Ana Dević, Ana Janevski, Ann Demeester, Irit Rogoff, Petja Grafenauer, Ana Nikitović, Jasna Jakšić, Sandra Križić Roban, Ana Kutleša, Irena Gessner, Ivana Peleh, Marijana Rimanić, Petra Krolo, Vanja Žanko, Ana Kovačić, Nina Pisk, Sanja Horvatinčić, Karla Pudar, Zana Šaškin, Jelena Graovac, Tanja Špoljar

DIZAJN I PRIJELOM / DESIGN AND LAYOUT: bilić_müller studio


Kustoska profesija oblik je kulturalne prakse vrlo fleksibilnog tipa, a ono što unutar nje možemo označiti kao „fiksno“ jest to da se bavi umjetničkim praksama i pritom upisuje u ono što nazivamo umjetnički sistem, koji je dio kulturnog i društvenog polja.

Za neke je kustos/ica službenik/ica umjetnosti/umjetnika, katalizator/ica, medijator/ica, kritičar/ka, po drugima povjesničar/ka umjetnosti, krijumčar/ka, teoretičar/ka, aktivist/ica, menadžer/ica, kulturalni/a radnik/ica. Svi ti denominatori istovremeno opisuju kontradikcije, potencijale i paradokse prakse. No, bez obzira na to koji termin upotrebljavali, odgovornost i otprije definiran zadatak isti su, a to je odabrati „što će kao (umjetničko djelo) izdržati test vremena, te kako će se na taj rezidij gledati“.

Kustoske prakse danas su rastuće polje znanja, na što ukazuje i proliferacija kustoskih programa i publikacija koje ponajprije u ciklusima razgovora donose fragmente o onome što bi moglo predstavljati tu profesiju. No, gotovo većina tih izdanja preispituje prostor bavljenja „zapadne“ scene u koju se ne uklapaju lokalne prakse kustosa s naših prostora. Zbog toga i u ovom broju časopisa Život umjetnosti donosimo niz priloga koji doprinose široj lokalnoj kulturnoj sceni u ciklusu intervjua pod nazivom Razgovori – strategija približavanja kustoskih praksi, unutar kojih sugovornici odgovaraju na određeni broj pitanja, što ukazuje na višeslojnost i višeglasnost njihovih pozicija i pristupa, ali i na specifičnost konteksta u kojem rade.

Da li je odgovornost kustosa formirati i određivati poziciju umjetnosti? Koliko umjetnost možemo održavati političnom ukoliko njezine strukture podrške, ali i opće javno mnijenje nameću strogu depolitizaciju? U ovom broju Života umjetnosti fokus usmjeravamo na razmjenu iskustava uz inzistiranje na singularnim pristupima, koji ponekad dovode do određenih preklapanja. „Stoga vjerujmo umjetnosti, ne diskursima koji ju navodno generiraju. Pitajmo se koji potencijal umjetnost nosi ne svodeći ju na tržište, trendove i brendiranje. Vježbajmo našu intuiciju i stavimo se u poziciju nepripremljenog gledatelja. I ne zaboravimo, avantura tek započinje s izložbom.“

Ivana Meštrov i Mihaela Richter (iz uvodnika)

SADRŽAJ / CONTENTS

4–13
Ivana Meštrov i Mihaela Richter
Fragmenti kustoskog diskursa
Fragments of Curatorial Discourse

16–33
Ana Dević
Politizacija kulturnog polja: mogućnosti kritičke prakse
Politicization of the Cultural Field: Possibilities of a Critical Practice

34–43
Ana Janevski
Sukobi. Politika. Konstrukcija. Privatnost. Opsesija.
Conflicts. Politics. Construction. Privacy. Obssesion.

44–51
Ann Demeester
Bez tla pod nogama – bilješke i meditacije o prijenosu kustoskog znanja

52–59
Irit Rogoff
Zaokret

RECENZIJE

60–61
Petja Grafenauer
Svet umetnosti i programi međuregionalne povezanosti

62–63
Ana Nikitović
Weak signals, wild cards u prvom licu množine

63–64
Jasna Jakšić
Harald Szeemann: Individualna metodologija (JRP|Ringier, Zürich, 2007.)

65
Sandra Križić Roban
Privremeni predmeti (Transitory Objects)

RAZGOVORI

66–187
Ivana Meštrov i Mihaela Richter
Razgovori – strategije približavanja kustoskih praksi
Conversations – strategies for convergence with curatorial practices


Ivana Bago, Antonia Majača (razgovor vodile Nina Pisk, Sanja Horvatinčić)

BLOK (razgovor vodila Ana Kutleša)

Branko Franceschi (razgovor vodile Karla Pudar, Mihaela Richter)

Iva Radmila Janković (razgovor vodila Irena Gessner)

Kontejner (razgovor vodile Ana Kovačić, Zana Šaškin)

Leonida Kovač (razgovor vodile Jelena Graovac, Tanja Špoljar)

Sandra Križić Roban (razgovor vodile Ivana Meštrov, Mihaela Richter)

Zvonko Maković (razgovor vodile Ivana Meštrov, Mihaela Richter)

Antun Maračić (razgovor vodila Ivana Peleh)

Tihomir Milovac (razgovor vodila Marijana Rimanić)

Ana Peraica (razgovor vodile Ivana Meštrov, Mihaela Richter)

Davorka Perić (razgovor vodila Petra Krolo)

Sabina Salamon (razgovor vodila Vanja Žanko)

Branka Stipančić (Ana Kovačić)

Klaudio Štefančić (Marijana Rimanić)

Marina Viculin (razgovor vodila Ivana Meštrov)

Janka Vukmir (razgovor vodila Mihaela Richter)

WHW (razgovor vodile Jelena Graovac i Tanja Špoljar)

125–188
Translation of  the conversations


Cijena: 15 kn

NARUČITE ONLINE

Naziv

Adresa

Grad

OIB

Email

Napomena

ZA DALJNJE ČITANJE
ZU_100-2017_naslovnica_cover
Časopis / Journal

100-2017

LJUBAV / LOVE

Prema Hanni Arendt, riječi nisu samo medij u kojem mislimo nego i medij koji živimo. Riječ ljubav često se izgovara, no recentno doba kao da više ne shvaća složenost njezina značenja. Je li točna tvrdnja Zygmunta Baumana da smo počeli zaboravljati kako voljeti i što teorija može ponuditi u svrhu obrane uzoraka (ljubavnog) ponašanja čija je stabilnost ugrožena?

Život umjetnosti, 99-2016, naslovnica / cover
Časopis / Journal

99-2016

DIGITALNA POVIJEST UMJETNOSTI / DIGITAL ART HISTORY

Digitalna povijest umjetnosti u velikoj mjeri ovisi o spremnosti povjesničara umjetnosti da – polazeći od analitičkih mogućnosti suvremenih medijskih tehnologija – postavljaju nova i drukčija istraživačka pitanja, razvijaju nove interpretativne strategije i proizvode nove, interdisciplinarne narative.