ZU92_naslovnica_cover
Časopis / Journal

92-2013

RUB/NOST UMJETNIČKIH PRAKSI / THE MARGIN/ALITY OF ART PRACTICES

Broj razmatra rubnost umjetničkih praksi koja implicira danas već iznošenu tvrdnju da je umjetnost nepodložna definiciji, odnosno da je klasifikacija određenog čina ili činjenice kao umjetničke moguća jedino uz pomoć institucionalnog okvira.

SADRŽAJ

UREDNICE BROJA / ISSUE EDITORS: Leonida Kovač, Suzana Marjanić

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA / EDITOR-IN-CHIEF: Sandra Križić Roban

UREDNIŠTVO / EDITORIAL BOARD: Sandra Križić Roban, Sanja Horvatinčić, Jelena Pašić, Irena Šimić

AUTORI / AUTHORS: Anamarija Batista, Petra Belc, Irena Borić, Goran Budanec, Branka Hlevnjak, Darko Jeftić, Silva Kalčić, Snježana Kauzlarić, Leo Katunarić, Leonida Kovač, Szilvia Kovács, Carina Lesky, Suzana Marjanić, Laura Potrović, Eugenio Viola, Jasna Žmak

DIZAJN I PRIJELOM / DESIGN AND LAYOUT: bilić_müller studio


Broj razmatra rubnost umjetničkih praksi koja implicira danas već iznošenu tvrdnju da je umjetnost nepodložna definiciji, odnosno da je klasifikacija određenog čina ili činjenice kao umjetničke moguća jedino uz pomoć institucionalnog okvira. I ovaj je časopis jedna od čestica toga autoritarnog okvira koji, paradoksalno, egzistira unutar evidentne globalne krize institucija koja ne mimoilazi ni instituciju znanja.

Carolyn Christov-Bakargiev, ideatorica zadnje kasselske, trinaeste Documenta-e, obrazlažući svoju koncepciju u terminima plesne izvedbe, napominje da se kao konvencionalni termin riječ umjetnost upotrebljava za označavanje empirijskih i praktičnih oblika formacija spoznaje kroz činjenje i iskustvo estetičkih objekata koji su istodobno metafore, modeli i aktualna utjelovljenja načina na koji se percepcija elaborira u formu znanja i razumijevanja u specifičnom mjestu, vremenu i društvu. Međutim, terminom umjetnost ona označuje i identificiranje jezika istraživanja s objektom istraživanja, uključujući i identifikaciju politike s praksom (ili radije, prakse s politikom), te društvenih odnosa sa situacijama društvene interakcije. Razmatrati situacije društvene interakcije ujedno znači i stvarati situacije društvene interakcije, što nam svakodnevno pokazuju i različite djelatne prakse koje se, u nedostatku preciznijih odrednica, svode pod zajednički nazivnik umjetnosti. Posrijedi su oblici (umjetničkih) djelovanja koji fokusiraju rubove disciplinarnim i inim matricama razdvojenih zona, a moguće ih je sagledavati u kontekstu pojma performansa, odnosno performativnih praksi u kojima izvedba stvara događaj stvarnosti. Nije naodmet spomenuti da različite manifestacije performansa postaju gotovo dominantnim umjetničkim formatom tijekom zadnja tri desetljeća, u razdoblju kada je nakon epohalnog pada Berlinskog zida stvoren Novi Svjetski Poredak, i kada je sam pojam ljudskog postao podložan redefinicijama.

Leonida Kovač (iz uvodnika)


Kristine Stiles, slično kao i Paul Schimmel, odnosno i kao npr. Erika Fischer-Lichte zamjećuje da su 50-e i 60-e godine obilježene performativnim obratom, odnosno da umjetnici u Evropi, Japanu i SAD-u počinju koristiti vlastito tijelo kao materijal za vizualne umjetnosti, i navedeno K. Stiles kao i P. Schimmel promatraju kao odgovor na egzistencijalnu prijetnju koju je nametnuo Holokaust kao i nuklearno doba. Tako su umjetnici ponudili tijelo kao formu i kao sadržaj estetike, i pritom su nastojali i angažirati promatrače direktnije u sâmu umjetnost. Na taj je način umjetnost performansa demonstrirala kontingenciju tijela. Djelomice se tu istina radilo i o nastavku izvedbene prakse rane avangarde (avangardnih pokreta), međutim dok je format/praksa performansa u avangardi bila marginalna aktivnost, kako nadalje zamjećuje Stiles, u drugoj polovici stoljeća postao je nezavisan medij vizualnih umjetnosti.

S obzirom na suvremeni neoliberalno-kapitalistički poredak može se dakako otvoriti pitanje kamo dakle vodi rubnost umjetnosti performansa, i nekako iz osobne perspektive čini mi se da se taj rub rubnosti danas očituje u izvedbi terorizma.

Suzana Marjanić (iz uvodnika)

SADRŽAJ / CONTENTS

4-15
Leonida Kovač i Suzana Marjanić
Rub/nost umjetničkih praksi
The Margin/ality of Art Practices

18-33
Leonida Kovač
Kentridgeov podtekst
Kentridge’s Subtext

34-41
Irena Borić
Performativnost politike u umjetničkom kontekstu
The Performativity of Politics in an Artistic Context

42-57
Leo Katunarić
Digitalizirana revolucija i umjetnost politike
Digitalized Revolution and the Art of Politics

58-75
Petra Belc
Tko je Sophie Calle? Izvođenje sebstva na granici fikcije i fakcije
Who Is Sophie Calle? Performing the Self on the Borderline between Fiction and Faction

76-93
Silva Kalčić
Flanerizam kao performativna metoda i motiv u suvremenoj umjetnosti
Flâneurism as a Performing Method and Motif in Contemporary Art

94-105
Anamarija Batista, Szilvia Kovács i Carina Lesky
Realnosti planiranja prostora: umjetnička praksa na razini tla
Planning Realities of Public Space: At Ground Level with Artistic Practice

FORUM

108-117
Goran Budanec
Teorijski aspekti i upotreba videomedija na primjeru domaće performativne umjetnosti

118-121
Snježana Kauzlarić
Performans: komunikacija vlastite istine

122-127
Branka Hlevnjak
Fotoperformansi Damira Klaića Ključa

128-131
Eugenio Viola
Maria Josè Arjona: Vires. Exercises on Power

RAZGOVOR

132-139
Suzana Marjanić
O transformansu ili o umjetnosti bez kompromisa – razgovor s Amelom Frankl

PRIKAZI

142-144
Jasna Žmak
Za muzej pronti

145-146
Laura Potrović, Darko Jeftić
Mreža u pokretu

147-149
Petra Belc
„Performativ“ kao izložba: Izvedi i snosi posljedice


150-154
Biografije
Biographies


Cijena: 15 kn

NARUČITE ONLINE

Naziv

Adresa

Grad

OIB

Email

Napomena

ZA DALJNJE ČITANJE
Život umjetnosti, 99-2016, naslovnica / cover
Časopis / Journal

99-2016

DIGITALNA POVIJEST UMJETNOSTI / DIGITAL ART HISTORY

Digitalna povijest umjetnosti u velikoj mjeri ovisi o spremnosti povjesničara umjetnosti da – polazeći od analitičkih mogućnosti suvremenih medijskih tehnologija – postavljaju nova i drukčija istraživačka pitanja, razvijaju nove interpretativne strategije i proizvode nove, interdisciplinarne narative.

ZU_98-2016_naslovnica_cover
Časopis / Journal

98-2016

METAFORA PRTLJAGE / METAPHOR OF BAGGAGE

Zanima nas što o sebi i „svojoj“ povijesti možemo doznati gledajući ono što je snimio netko drugi. Želimo proširiti granice medija postavljene u svrhu arhiviranja prizora, snalaženja i identifikacije (pa i interpretacije).