Život umjetnosti, 93, 2013, naslovnica / cover
Časopis / Journal

93-2013

POVIJEST UMJETNOSTI U REGIJI / ART HISTORY IN THE REGION

Kad bismo tražili zajednički nazivnik stanja povijesti umjetnosti u Regiji – ili barem u dijelu koji je prije dvadesetak godina pripadao geopolitičkom prostoru socijalističke Jugoslavije – onda bi to bila upravo nepristupačnost važnih kulturnih resursa.

SADRŽAJ

UREDNICA BROJA / ISSUE EDITOR: Ljiljana Kolešnik

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA / EDITOR-IN-CHIEF: Sandra Križić Roban

UREDNIŠTVO / EDITORIAL BOARD: Sanja Horvatinčić, Leonida Kovač, Sandra Križić Roban, Suzana Marjanić, Jelena Pašić, Irena Šimić, Vanja Žanko

AUTORI / AUTHORS: Ivanka Apostolova, Mirjana Dragosavljević, Irina Genova, Ljiljana Kolešnik, W. J. T. Mitchell, Senadin Musabegović, Christian Nae, Ivana Podnar, Klaudio Štefančić, Nebojša Vilić

DIZAJN I PRIJELOM / DESIGN AND LAYOUT: bilić_müller studio


„Trenutačne disciplinarne i organizacijske probleme povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, vrlo slične onima u ostalim zemljama Jugoistočne Europe, nije opravdano svesti samo na relaciju između nefleksibilnoga akademskog establishmenta i dinamičnoga područja izvaninstitucionalnih povijesnoumjetničkih praksi. Tako bismo, naime, izgubili iz vida kako najveći, konkretni i aktualni problem povijesti umjetnosti nije promjena uloga ili „omjera snaga“ unutar disciplinarnih granica, nego ozbiljna institucionalna kriza što se iz područja suvremene političke prakse prenijela u polje znanstvene i kulturne proizvodnje. Bez obzira vidimo li je u tradicionalnim terminima usredištenosti u akademski diskurs, ili smo skloniji vizuri iz koje disciplinarna odrednica povijesti umjetnosti pokriva niz usporednih i međusobno različitih narativa što istovremeno nastaju unutar i izvan polja institucionalne kulture, u pozadini obje projekcije nalazi se vrijedna kulturna baština, koja bi trebala biti podjednako dostupna stručnoj i najširoj javnosti. Kad bismo stoga tražili zajednički nazivnik stanja povijesti umjetnosti u Regiji – ili barem u dijelu koji je prije dvadesetak godina pripadao geopolitičkom prostoru socijalističke Jugoslavije – onda bi to bila upravo nepristupačnost važnih kulturnih resursa.

Pritom ne mislimo samo na – istovremeno tužno i skandalozno – obustavljanje rada ključnih kulturnih institucija Bosne i Hercegovine, nego i na godinama nedostupne zbirke središnjih umjetničkih muzeja Srbije, na prepolovljene budžete novoizgrađenih slovenskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti, ali i na bojkot javnoga natječaja za ravnatelja zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti. Iako su financijski (i kadrovski) problemi u pozadini ove institucionalne krize nesumnjivo realni, njezin pravi uzrok jest specifičan (su)odnos lokalnih političkih i kulturnih elita, što ga uvjerljivo objašnjava Senadin Musabegović u svome prilogu ovome izdanju. Već je posve jasno kako će njezine posljedice zahtijevati dugotrajan i vrlo skup proces sanacije, no s obzirom na stalno smanjivanje sredstava za kulturu i znanost, koje podjednako pogađa i proizvodnju i istraživanje umjetnosti, teško je povjerovati u okončanje ove institucionalne krize u bližoj budućnosti. Naime, preduvjet za to jest radikalna promjena stajališta već spomenutih elita, koje su tijekom posljednjih dvadesetak godina sudjelovale u procesu (političke) rekonfiguracije nacionalnih kulturnih identiteta u Regiji i – u tom smislu – modernu i suvremenu umjetnost učinile nevažnima. Pitanje je – što u međuvremenu učiniti?“

Ljiljana Kolešnik (iz uvodnika)

SADRŽAJ / CONTENTS

4–19
Ljiljana Kolešnik
Novija povijest povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i suvremena kriza institucija
The Recent History of Art History in Croatia and the Crisis of Institutions Today

22–35
Senadin Musabegović
Tradicija i kulturne institucije u BiH u raljama etnonacionalizma i neoliberalizma
Tradition and Cultural Institutions in Bosnia and Herzegovina in the Jaws of Ethno-nationalism and Neoliberalism

36–49
Irina Genova
Povijest moderne umjetnosti. Izučavanje umjetnosti kao polje istraživanja danas: slučaj Bugarske
History of Modern Art. Art Studies as a Research Field Today: the Case of Bulgaria

50–67
Cristian Nae
Retorika izložbene postave: kustoska praksa kao povijest umjetnosti u postkomunističkoj Europi
Rhetoric of Display: Curatorial Practice as Art History in Post-Communist Europe

68–83
Nebojša Vilić
Disenzualni režimi povijesti umjetnosti
Dissensual Regimes of History of Art

FORUM

86–93
Klaudio Štefančić
Transparentno polje društvene napetosti – novi mediji u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti 90-ih

94–97
Mirjana Dragosavljević
Nezavisna kustoska praksa od slobodnog stvaralaštva do kulturnog menadžmenta

98–103
Ivanka Apostolova
Facebook strana Makedonije. Antropološka studija lokalne svakodnevice

RAZGOVOR / INTERVIEW

106–113
Ivana Podnar
J. T. Mitchell – O vizualnoj kulturi i ikonologiji

115–119
Mreža
Network

120–123
Biografije
Biographies


Cijena: 15 kn

NARUČITE ONLINE

Naziv

Adresa

Grad

OIB

Email

Napomena

ZA DALJNJE ČITANJE
ZU_100-2017_naslovnica_cover
Časopis / Journal

100-2017

LJUBAV / LOVE

Prema Hanni Arendt, riječi nisu samo medij u kojem mislimo nego i medij koji živimo. Riječ ljubav često se izgovara, no recentno doba kao da više ne shvaća složenost njezina značenja. Je li točna tvrdnja Zygmunta Baumana da smo počeli zaboravljati kako voljeti i što teorija može ponuditi u svrhu obrane uzoraka (ljubavnog) ponašanja čija je stabilnost ugrožena?

Život umjetnosti, 99-2016, naslovnica / cover
Časopis / Journal

99-2016

DIGITALNA POVIJEST UMJETNOSTI / DIGITAL ART HISTORY

Digitalna povijest umjetnosti u velikoj mjeri ovisi o spremnosti povjesničara umjetnosti da – polazeći od analitičkih mogućnosti suvremenih medijskih tehnologija – postavljaju nova i drukčija istraživačka pitanja, razvijaju nove interpretativne strategije i proizvode nove, interdisciplinarne narative.