Život umjetnosti, 93, 2013, naslovnica / cover
Časopis / Journal

93-2013

POVIJEST UMJETNOSTI U REGIJI / ART HISTORY IN THE REGION

Kad bismo tražili zajednički nazivnik stanja povijesti umjetnosti u Regiji – ili barem u dijelu koji je prije dvadesetak godina pripadao geopolitičkom prostoru socijalističke Jugoslavije – onda bi to bila upravo nepristupačnost važnih kulturnih resursa.

SADRŽAJ

UREDNICA BROJA / ISSUE EDITOR: Ljiljana Kolešnik

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA / EDITOR-IN-CHIEF: Sandra Križić Roban

UREDNIŠTVO / EDITORIAL BOARD: Sanja Horvatinčić, Leonida Kovač, Sandra Križić Roban, Suzana Marjanić, Jelena Pašić, Irena Šimić, Vanja Žanko

AUTORI / AUTHORS: Ivanka Apostolova, Mirjana Dragosavljević, Irina Genova, Ljiljana Kolešnik, W. J. T. Mitchell, Senadin Musabegović, Christian Nae, Ivana Podnar, Klaudio Štefančić, Nebojša Vilić

DIZAJN I PRIJELOM / DESIGN AND LAYOUT: bilić_müller studio


„Trenutačne disciplinarne i organizacijske probleme povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, vrlo slične onima u ostalim zemljama Jugoistočne Europe, nije opravdano svesti samo na relaciju između nefleksibilnoga akademskog establishmenta i dinamičnoga područja izvaninstitucionalnih povijesnoumjetničkih praksi. Tako bismo, naime, izgubili iz vida kako najveći, konkretni i aktualni problem povijesti umjetnosti nije promjena uloga ili „omjera snaga“ unutar disciplinarnih granica, nego ozbiljna institucionalna kriza što se iz područja suvremene političke prakse prenijela u polje znanstvene i kulturne proizvodnje. Bez obzira vidimo li je u tradicionalnim terminima usredištenosti u akademski diskurs, ili smo skloniji vizuri iz koje disciplinarna odrednica povijesti umjetnosti pokriva niz usporednih i međusobno različitih narativa što istovremeno nastaju unutar i izvan polja institucionalne kulture, u pozadini obje projekcije nalazi se vrijedna kulturna baština, koja bi trebala biti podjednako dostupna stručnoj i najširoj javnosti. Kad bismo stoga tražili zajednički nazivnik stanja povijesti umjetnosti u Regiji – ili barem u dijelu koji je prije dvadesetak godina pripadao geopolitičkom prostoru socijalističke Jugoslavije – onda bi to bila upravo nepristupačnost važnih kulturnih resursa.

Pritom ne mislimo samo na – istovremeno tužno i skandalozno – obustavljanje rada ključnih kulturnih institucija Bosne i Hercegovine, nego i na godinama nedostupne zbirke središnjih umjetničkih muzeja Srbije, na prepolovljene budžete novoizgrađenih slovenskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti, ali i na bojkot javnoga natječaja za ravnatelja zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti. Iako su financijski (i kadrovski) problemi u pozadini ove institucionalne krize nesumnjivo realni, njezin pravi uzrok jest specifičan (su)odnos lokalnih političkih i kulturnih elita, što ga uvjerljivo objašnjava Senadin Musabegović u svome prilogu ovome izdanju. Već je posve jasno kako će njezine posljedice zahtijevati dugotrajan i vrlo skup proces sanacije, no s obzirom na stalno smanjivanje sredstava za kulturu i znanost, koje podjednako pogađa i proizvodnju i istraživanje umjetnosti, teško je povjerovati u okončanje ove institucionalne krize u bližoj budućnosti. Naime, preduvjet za to jest radikalna promjena stajališta već spomenutih elita, koje su tijekom posljednjih dvadesetak godina sudjelovale u procesu (političke) rekonfiguracije nacionalnih kulturnih identiteta u Regiji i – u tom smislu – modernu i suvremenu umjetnost učinile nevažnima. Pitanje je – što u međuvremenu učiniti?“

Ljiljana Kolešnik (iz uvodnika)

SADRŽAJ / CONTENTS

4–19
Ljiljana Kolešnik
Novija povijest povijesti umjetnosti u Hrvatskoj i suvremena kriza institucija
The Recent History of Art History in Croatia and the Crisis of Institutions Today

22–35
Senadin Musabegović
Tradicija i kulturne institucije u BiH u raljama etnonacionalizma i neoliberalizma
Tradition and Cultural Institutions in Bosnia and Herzegovina in the Jaws of Ethno-nationalism and Neoliberalism

36–49
Irina Genova
Povijest moderne umjetnosti. Izučavanje umjetnosti kao polje istraživanja danas: slučaj Bugarske
History of Modern Art. Art Studies as a Research Field Today: the Case of Bulgaria

50–67
Cristian Nae
Retorika izložbene postave: kustoska praksa kao povijest umjetnosti u postkomunističkoj Europi
Rhetoric of Display: Curatorial Practice as Art History in Post-Communist Europe

68–83
Nebojša Vilić
Disenzualni režimi povijesti umjetnosti
Dissensual Regimes of History of Art

FORUM

86–93
Klaudio Štefančić
Transparentno polje društvene napetosti – novi mediji u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti 90-ih

94–97
Mirjana Dragosavljević
Nezavisna kustoska praksa od slobodnog stvaralaštva do kulturnog menadžmenta

98–103
Ivanka Apostolova
Facebook strana Makedonije. Antropološka studija lokalne svakodnevice

RAZGOVOR / INTERVIEW

106–113
Ivana Podnar
J. T. Mitchell – O vizualnoj kulturi i ikonologiji

115–119
Mreža
Network

120–123
Biografije
Biographies


Cijena: 15 kn

NARUČITE ONLINE

Naziv

Adresa

Grad

OIB

Email

Napomena

ZA DALJNJE ČITANJE
Život umjetnosti, 99-2016, naslovnica / cover
Časopis / Journal

99-2016

DIGITALNA POVIJEST UMJETNOSTI / DIGITAL ART HISTORY

Digitalna povijest umjetnosti u velikoj mjeri ovisi o spremnosti povjesničara umjetnosti da – polazeći od analitičkih mogućnosti suvremenih medijskih tehnologija – postavljaju nova i drukčija istraživačka pitanja, razvijaju nove interpretativne strategije i proizvode nove, interdisciplinarne narative.

ZU_98-2016_naslovnica_cover
Časopis / Journal

98-2016

METAFORA PRTLJAGE / METAPHOR OF BAGGAGE

Zanima nas što o sebi i „svojoj“ povijesti možemo doznati gledajući ono što je snimio netko drugi. Želimo proširiti granice medija postavljene u svrhu arhiviranja prizora, snalaženja i identifikacije (pa i interpretacije).