ZU94_naslovnica_cover
Časopis / Journal

94-2014

POSTSOCIJALIZAM? / POSTSOCIALISM?

Pojmovi više ne odgovaraju realnosti naprosto zbog toga što je svijet nakon 1989. godine u znaku globalnoga poretka neoliberalne distopije. Pritom su razlike izmedju oligarhijske politike upravljanja društvom istodobno rezultat krize suverenosti današnje nacije-države.

SADRŽAJ

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA / EDITOR-IN-CHIEF: Sandra Križić Roban

IZVRŠNA UREDNICA / EXECUTIVE EDITOR: Sanja Horvatinčić

UREDNIŠTVO / EDITORIAL BOARD: Leonida Kovač, Suzana Marjanić, Jelena Pašić, Irena Šimić, Vanja Žanko

AUTORI / AUTHORS: Petra Belc, Tanja Deman, Ivana Hanaček, Ana Kovačić, Andreea Lazea, Bojana Matejić, Žarko Paić, Milica Popović, Sanja Potkonjak, Walter Seidl, Sanja Sekelj, Marko Stamenković, Nina Stevanović, Vanja Terzin, Lea Vene

DIZAJN I PRIJELOM / DESIGN AND LAYOUT: bilić_müller studio


PDF Ovdje možete preuzeti naslovnicu, sadržaj i uvodnik broja.


„Pojmovi više ne odgovaraju realnosti naprosto zbog toga što je svijet nakon 1989. godine u znaku globalnoga poretka neoliberalne distopije. Pritom su razlike između oligarhijske politike upravljanja društvom istodobno rezultat krize suverenosti današnje nacije-države. Jedan od takvih normativno-deskriptivnih pojmova kojim politolozi i sociolozi nastoje objasniti prevlast mediokracije nad građanskim sudjelovanjem u javnim politikama jest i pojam postdemokracije.

Nije riječ ni o kakvome sumraku vrijednosti slobode i pravednosti u suvremeno doba. Štoviše, pojam u svojoj neodređenosti upućuje na isključivanje naroda iz procesa odlučivanja. Sve se zbiva tako što elite moći oblikuju svijet deliberativne demokracije, a umjesto političke jednakosti građana suočavamo se posvuda s uzurpiranjem slobode u ime učinkovitosti kompetentnoga odlučivanja o političkim interesima većine. A kada više ono što se događa nema u sebi razliku između autentičnosti i vulgarnosti događaja kao takvoga, nestaje metafizička shema istine i vrijednosti povijesti kao cilja i svrhe ljudske avanture. Tako je i s pojmom postsocijalizma koji se često povezuje s pojmom postkomunizma. Ako je potonji pojam vezan uz strogo razlikovanje spram ideologije liberalizma, onda je postsocijalizam pojam koji se može odrediti razlikovanjem u odnosu na društvene poretke kapitalizma.

Već je odatle jasno da razlikovanje spram liberalizma i kapitalizma čini jasnu ideologijsko-političku razdjelnicu između ekonomije kao temelja društvenih odnosa i politike kao načina vladavine društvom u dva modela povijesnoga razvitka. Pojam postsocijalizma uspostavio se danas kao neka vrsta tehničkoga termina za teorijsko i uopće kulturalno traganje za svijetom života u okružju istočnoeuropskih društava od 1917.–1989. godine u bivšem Sovjetskom Savezu, a od 1945.–1989. godine u drugim zemljama gdje se uspostavio ideologijsko-politički poredak realnoga socijalizma.“

Žarko Paić (iz uvodnika)

SADRŽAJ / CONTENTS

4–15
Žarko Paić
Postsocijalizam? Kratka povijest iščeznuća
Post-socialism? A Short History of Disappearance

18–35
Milica Popović, Petra Belc
Jugonostalgija: Jugoslavija kao metaprostor u suvremenim umjetničkim praksama
Yugonostalgia: Yugoslavia as a Meta-space in Contemporary Art Practices

36–49
Ivana Hanaček
Mimo prezent-perfekta ili pitanjem prekarnog rada o sadašnjosti kapitalističke restauracije
Around the Present Perfect, or: Discussing the Present State of Capitalist Restoration through the Issue of Precarious Labour

50–59
Bojana Matejić
OKTOBAR: ispitivanje (motiva) postavljanja heterologije
OCTOBER: An Examination of Heterological Posits

60–75
Marko Stamenković
Tri geste: Jurjević, Burđelez, Tolj
Three Gestures: Jurjević, Burđelez, Tolj

 76–85
Vanja Terzin
Kritika ideološke konstrukcije identiteta socijalističke Jugoslavije u muzičkim videoradovima enc eremos (133) i Discipline grupe Borghesia
A Critique of Ideological Identity Construction in Socialist Yugoslavia: Music Video Clips Venc eremos (133) and Discipline by Borghesia

86–103
Nina Stevanović
Arhitektonske prakse poslijeratne Bosne i Hercegovine i odnos prema naslijeđu iz razdoblja socijalizma
Architectural Practices in Postwar Bosnia and Herzegovina: The Treatment of Socialist Legacy

104–113
Tanja Deman
Deserted Utopia
Deserted Utopia

FORUM

116–119
Andreea Lazea
Javna umjetnost u postsocijalističkoj Rumunjskoj. Slučajevi Bukurešta i Temišvara

* Ovaj je rad nastao uz potporu rumunjskog Ministarstva obrazovanja, CNCS – UEFISCDI, projekt br. PN-II-RUPD-2013-3-0461. / This work was supported by a grant of the Romanian Ministry of Education, CNCS – UEFISCDI, project number PN-II-RU-PD-2013-3-0461.

120–127
Ana Kovačić, Sanja Sekelj, Lea Vene
Znam neke osnovne stvari. O procesima privatizacije u Hrvatskoj kroz umjetničke projekte i javne akcije

RECENZIJE

128–129
Sanja Potkonjak
Katarina luketić, Balkan: od geografije do fantazije, Algoritam, Zagreb, 2014.

130–131
Walter Seidl
Sovjetski modernizam od 1955. do 1991. Nepoznate priče

132–135
Biografije
Biographies


Cijena: 15 kn

NARUČITE ONLINE

Naziv

Adresa

Grad

OIB

Email

Napomena

ZA DALJNJE ČITANJE
Život umjetnosti, 99-2016, naslovnica / cover
Časopis / Journal

99-2016

DIGITALNA POVIJEST UMJETNOSTI / DIGITAL ART HISTORY

Digitalna povijest umjetnosti u velikoj mjeri ovisi o spremnosti povjesničara umjetnosti da – polazeći od analitičkih mogućnosti suvremenih medijskih tehnologija – postavljaju nova i drukčija istraživačka pitanja, razvijaju nove interpretativne strategije i proizvode nove, interdisciplinarne narative.

ZU_98-2016_naslovnica_cover
Časopis / Journal

98-2016

METAFORA PRTLJAGE / METAPHOR OF BAGGAGE

Zanima nas što o sebi i „svojoj“ povijesti možemo doznati gledajući ono što je snimio netko drugi. Želimo proširiti granice medija postavljene u svrhu arhiviranja prizora, snalaženja i identifikacije (pa i interpretacije).