Život umjetnosti, 28, 1979, naslovnica / cover
Časopis / Journal

28-1979



SADRŽAJ

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA / EDITOR-IN-CHIEF: Željka Čorak

UREDNIŠTVO / EDITORIAL BOARD: Željka Čorak, Žarko Domljan, Eugen Franković, Tonko Maroević, Zdenko Rus, Mladenka Šolman

AUTORI / AUTHORS: Igor Zidić, Tonko Maroević, Grgo Gamulin, Ive Šimat-Banov, Harold Rosenberg,  Snješka Knežević, Duško Kečkemet, Radovan Ivančević, Željka Čorak, Oto Švajcer, Marcel Bačić, Max Dvorak

GRAFIČKA OPREMA / DESIGN: Marcel Bačić

SADRŽAJ / CONTENTS

3–6
Igor Zidić
Čemu tumač? (fragment o Stančiću)

7–13
Tonko Maroević
Između slike i riječi, likovna kritika kao književni rod i kao samostalna disciplina

14–20
Grgo Gamulin
Alibi za kritiku

21–27
Ive Šimat-Banov
Likovna kritika u Hrvatskoj od 1950. do 1960. godine

28–33
Harold Rosenberg
Povijest umjetnosti je na umoru

34–39
Snješka Knežević
Cvito Fisković

40–47
Duško Kečkemet
Arhitektura Lovre Perkovića

48–54
Radovan Ivančević
Historicizam i historija, razlike metode historicističke arhitekture i slikarstva

55–57
Željka Čorak
Katedrala u funkciji grada, uz problem zaštitnih radova na katedrali

 58–65
Oto Švajcer
Klasicistički i bidermajerski portreti u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku: inozemni slikari

66–75
Marcel Bačić
Prostor glazbe, glazba prostora

77–91
Max Dvorak
Idealizam i naturalizam u gotičkoj skulpturi i slikarstvu (2)


Cijena: rasprodano

NARUČITE ONLINE

Naziv

Adresa

Grad

OIB

Email

Napomena

ZA DALJNJE ČITANJE
ZU_102-2018_naslovnica_cover
Časopis / Journal

102-2018

AUTORI / AUTHORS: Tamara Bjažić Klarin, Irfan Hošić, Sonja Jankov, Leonida Kovač, Mateja Kurir, Olga Majcen Linn, Jelena Mišeljić, Ana Šverko, Marko Tadić, Jelena Vesić

ZU_101-2017_naslovnica_cover
Časopis / Journal

101-2017

TRANS|MIGRANTNOST: psihogeografije prijelaza / TRANS|MIGRANCY: The Psychogeographies of the Threshold

U slijedu događaja u kojem su Grčka i Turska već postale „zemlje odlagališta” Europske zajednice, a Tvrđava Europa prelijeva se na susjedne kontinente, fotografska bilježenja Matije Kralja podsjećaju nas da smo odgovorni tražiti i zamišljati, upravo kroz trenutačne i dugotrajne, beskrajne (geo)traume, mogućnosti novih (ko)egzistencija i društava otvorenih granica koja prihvaćaju drugost, kolektivnost i solidarnost, upravo sada i ovdje.